Velike svjetske civilizacije i kulture uvijek su nastajale uz obale rijeka. Na obalama su se rađali gradovi i sela, rijeke su služile kao prometnice i izvor bogatstva. Povoljni prirodni uvjeti za život na posavskom području nizvodno od Zagreba mogu se pratiti od razdoblja prapovijesti, antike, srednjeg vijeka, pa sve do današnjih dana. Stoga je sigurno da Turopolje i Posavina opstojnost duguju rijekama Savi i Odri, ali i hrastu lužnjaku, tom drevnom simbolu starih Hrvata, svetom slavenskom drvu koje je lokalnom stanovništvu pružalo materijal za gradnju i drvo za ogrjev te uvjetovalo razvoj jedinstvenog stila drvenog graditeljstva u tim krajevima.

Prema prirodno-zemljopisnim značajkama, Općina Orle nalazi se u prisavskoj nizini. To je aluvijalna ravan s nešto povišenim pleistocenskim nanosima i s osobito vrijednim obradivim tlom naslonjenim na desnu obalu rijeke Save koja se spušta u nizinu rijeke Odre u čijoj se podlozi nalaze masne gline. Vrlo blagi nagibi uvjetuju sporo otjecanje vode pa su najniži dijelovi močvarno i šumovito područje s učestalim maglama u hladno doba godine.

U Posavini prevladava umjereno topla klima kišnog tipa u kojem srednja temperatura najhladnijeg mjeseca iznosi -3 °C, a najtoplijeg 22 °C. Prosječne padaline od 790 do 940 mm podjednako su raspoređene tijekom cijele godine, s tim da manje količine padnu u hladnom dijelu godine.

Nizvodno od Zagreba, Sava je u dijelu turopoljske Posavine duga tridesetak kilometara. Brojna posavska naselja s obje strane sudbinski su vezana uz Savu koja je stoljećima narodu bila izvor blagostanja. Na Savi su nekada od Mičevca do Prevlake egzistirali brojni mlinovi, a savski pijesak i šljunak su sve do sedamdesetih godina prošlog stoljeća bili najkvalitetniji materijali za gradnju i žbukanje kuća. Rijeka Sava je nekada bila plovna sve do Rugvice, o čemu nam svjedoče brojni povijesni i arheološki izvori.

Jedna od bitnih djelatnosti stanovništa posavskog kraja je kroz povijest bilo i ribarenje pa su tako u Bukevju i Obedu postojali i ribolovni zakupnici koji su stvarali značajan prihod od prodaje ribe u Zagrebu i Velikoj Gorici. Obilna prirodna bogatstva posavskih krajeva kroz stoljeća su privlačila stanovništvo na obale Save i Odre.

Rijeka Odra, drugi značajniji vodotok na posavskom području, ima bistre i snažne izvore (tzv. „oka“), koji su nastali od podzemnih voda desne obale rijeke Save. Odra je nizinska rijeka sporog toka, ukupne dužine 83 kilometra, veličine slivnog područja oko 846 km2. U Odri obitavaju čak dvadeset i dvije vrste riba, a uz njene obale i na močvarnim livadama uz rijeku čak 400 vrsta leptira i 220 vrsta ptica.

I Sava i Odra te okolna polja dom su brojnim životinjskim i biljnim vrstama od čega posebice treba spomenuti dabra za kojeg se dugo vremena mislilo da je nestao iz Posavine te zaštićenu pticu kosca.

Kanalom Sava-Odra preljevne vode rijeke Save odvode se u prirodni retencijski prostor Odranskog polja te taj kanal ima iznimnu ulogu u obrani orlanskog kraja od poplava. I Sava i Odra su stoljećima bile i ostale izvor života i blagostanja u ovome kraju, ali i stalna potencijalna prijetnja.

Korištena literatura i izvori:
Božić, Aleksandar (2015.): Posavina turopoljska, Općina Orle 1995. – 2015., Općina Orle, Orle