Narodna nošnja
Na posavskoj nošnji prevladava crvena i bijela boja, a izvorne nošnje su tkane, odnosno rađene na tkalačkom stanu. Nošnja se sastoji od više dijelova : opleća, zaslona i rubače koja prekriva gornji i donji dio tijela. Na nogama se nose obojci i posavski opanci, dok je glava djevojaka i snaha prekrivena poculicom i halbicom. Muška nošnja se sastoji od gaća, lajbeka (prsluka), košulje, opanaka ili čizama, te škrlaka (šešira). Na muškoj narodnoj nošnji prevladava crna i bijela boja.
Drevni običaji
Božić – Na Badnjak se u Posavini postilo, jele su se suhe šljive, kruške, te ostala postna hrana. Pečenke, gibanice, makaruni pečeni u krušnoj peći pripremali su se za Božićnu gozbu. Na Badnju večer gazda kuće unosio je u kuću slamu, a potom makarun i svijeću. Nakon toga svi su ukućani pokleknuli oko slame i pomolili se. Gospodarica je izvukla jednu slamku i zaželjela da tako visoko bude konoplje, a zatim još jednu koja je predstavljala visinu lana. Djeca su tada razbacivala slamu naokolo i na njoj se bacali i igrali željno iščekujući kičenje bora jabukama, orasima, licitarskim kolačićima i sl.
Na Badnjak je stol bio postavljen tako da su žitarice bile poslagane u obliku križa, a između njih je bio i poneki novčić kao simbol plodnosti i bogatstva. Na to je bio postavljen poseban stoljnjak koji se nije uzimao sve do blagdana sv. Ivana, kada se iznosila slama iz kuće i stavljala po voćkama. Nakon večere odlazilo se na polnoćku u grupicama u narodnim nošnjama. Mladići su sa sobom nosili Božičnice (jabuke) koje su davali djevojkama.